Evropska unija u 800 reci – link 15
Evropska unija, ekonomska i politička zajednica 28 zemalja, zasnovana je na načelu vladavine prava. Sud pravde je osnovni sudski organ Evropske unije. On vrši pravnu kontrolu nad drugim institucijama Unije i obezbeđuje da se evropsko zakonodavstvo primenjuje na isti način u svim državama članicama. Pore toga, Sud rešava pravne sporove između vlada država članica i institucija Evropske unije, a pravo da mu se obrate imaju i pojedinci, preduzeća ili organizacije ako smatraju da im je bilo koja institucija EU prekršila neko pravo.
Sud pravde Evropske unije ne treba mešati sa Evropskim sudom za ljudska prava (institucija Saveta Evrope sa sedištem u Strazburu, čija uloga je zaštita ljudskih prava na teritoriji EU).
Evropska unija |
Savet Evrope |
|
Sud pravde Evropske unije |
Evropski sud za ljudska prava |
|
sedište Luksemburg |
sedište Strazbur |
|
obezbeđuje poštovanje prava Evropske unije |
obezbeđuje poštovanje Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda |
|
bavi se spornim pitanjima između država i EU, kompanija i EU ili pojedinih članica |
bavi se sporovima između pojedinaca i država članica SE, a izuzetno retko i međudržavnim sporovima |
|
ima 28 sudija (iz svake držve članice po jedan) i 9 pravobranilaca, mandat 6 godina |
ima 47 sudija (iz svake države članica Saveta Evrope po jedan), mandat 9 godina |
Sedište Suda pravde je u Luksemburgu, i čini ga 28 sudija (iz svake države članice po jedan) i 9 pravobranilaca, izabranih na 6 godina sa mogućnošću ponovnog izbora. Sve sudije i pravobranioci moraju biti osobe besprekornog integriteta i morala, nezavisne i nepristrasne, i ispunjavati uslove za izbor u najviša sudska zvanja u svojim zemljama. Broj sudija u većima mora biti neparan: uobičajeno veća imaju 3 ili 5 sudija, a u izuzetnim slučajevima zaseda Veliko veće i ono broji 15 sudija. Šest od devet pravobranilaca uvek su iz najvećih zemalja Unije (Nemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Španije I Poljske), a 3 su rotirajuća mesta (po abecednom redu), za pravnike iz ostalih država članica. Pravobranioci jesu punopravni članovi Suda, ali nisu sudije i ne učestvuju u donošenju sudskih odluka. Oni samo predlažu Sudu pravno rešenje; ono ne obavezuje sudije iako se često postupa po njihovom predlogu.