Omladinski program Beogradskog centra za ljudska prava otvara svoja vrata i sve svoje kanale komunikacije za pomoć, podršku i solidarnost sa omladinom Ukrajine koja u ovom trenutku beži iz svoje ratom zahvaćene zemlje, tražeći utočište, sigurnost i bezbednost. Mnogi od njih su već više od 10 dana u pokretu, u potrazi za sigurnijim mestom za život, kako unutar Ukrajine, tako i u susednim i drugim zemljama u koje je do sada, prema podacima UNHCR-a izbeglo više od milion ljudi, od kojih je čak 500.000 dece. Procene su da će, na žalost, taj broj biti i do 10 puta veći.
Omladina Ukrajine suočava se sa mnogo izazova koje vihor rata sa sobom nosi – mladi muškarci uzrasta od 18 godina obuhvaćeni su opštom mobilizacijom, dok su devojke i mlade žene u pokretu među stotinama hiljada onih koji beže. Prve izbeglice iz Ukrajine stigle su pre nekoliko dana i do Srbije, bilo da su kroz našu zemlju samo u tranzitu, bilo da su utočište i sigurnost ovde našli kod rođaka i prijatelja. Sve nadležne institucije i organizacije u Srbiji očekuju da će se u narednom periodu broj izbeglica iz Ukrajine povećavati.
Zato Omladinski program Beogradskog centra za ljudska prava svoje snage i resurse usmerava na pružanje pomoći i podrške pre svega mladima, kao i svim ljudima iz Ukrajine koji se nađu na teritoriji Republike Srbije. Umreženi smo sa drugim nevladinim organizacijama koje se takođe bave pružanjem humanitarne i psihološke pomoći i podrške, a u kontaktu smo i sa omladinskim organizacijama u Ukrajini i zajedno radimo na akcijama prikupljanja pomoći koja im je u ovom trenutku najpotrebnija.
Beogradski centar za ljudska prava kao partner UNHCR-a od 2012. godine pruža besplatnu pravnu pomoć i pravno savetovanje svim izbeglicama i tražiocima azila, među kojima su i ljudi iz Ukrajine. Kontakti za besplatnu pravnu pomoć i savetovanje su preko sajta bgcentar.org.rs i azil.rs, imejla bgcentar@bgcentar.org.rs i youth@bgcentar.org.rs kao preko naših profila na društvenim mrežama @bgcentar (Twitter, Facebook, Instagram) i @mladibgcentar (Facebook i Instagram). Na platformi UNHCR-a na ovom linku navedene su najvažnije informacije o pravima izbeglica i tražilaca azila u Srbiji, kontakt podaciKomesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije kao i dodatna upustvaBeogradskog centra za ljudska prava na ukrajinskom i ruskom jeziku. Takođe, pozivamo sve da podrže akciju ADRA Srbija i preko sajta www.donacije.rs/projekat/
Pozivamo institucije Republike Srbije da učine sve kako bi obezbedili humanitarnu pomoć stanovništvu Ukrajine, da se pripreme za eventualni priliv izbeglica iz ratom zahvaćenih područja, kao i da pruže humanitarnu i svaku drugu pomoć državama koje se graniče sa Ukrajinom u cilju sprečavanja humanitarne katastrofe zbog priliva velikog broja izbeglica.
——————————————————————————————————————————–
Молодіжна програма Бєлградського центру з прав людини (БЦПЛ) відкриває свої двері та канали зв’язку, щоб допомогти, підтримати та виявити солідарність з українською молоддю, яка біжить зі своєї розореної війною країни у пошуках притулку, безпеки та захисту. Багато з них уже 10 днів перебувають у переїздах у пошуках безпечнішого місця для проживання як усередині України, так і в сусідніх та інших країнах, куди, за оцінками УВКБ ООН, бігли понад мільйон людей, з яких понад 500 000 – діти . На жаль, за прогнозами кількість переміщених українців буде у 10 разів більшою.
Українська молодь стикається з численними випробуваннями, принесеними вітрами війни – 18-річні юнаки підлягають загальній мобілізації, а молоді дівчата та жінки вимушені вирушити в дорогу, як й сотні тисяч інших людей, що рятуються втечею. Кілька днів тому до Сербії прибули перші українські біженці; деякі з них продовжать шукати притулок, тоді як інші знайшли притулок та безпеку у своїх родичів та друзів. Усі відповідні сербські установи та організації очікують, що кількість біженців з України у майбутній період збільшиться.
Ось чому Молодіжна програма БЦПЛ направила всі свої сили та ресурси на надання допомоги та підтримки насамперед молоді, а також усім іншим людям з України, які опинилися у Сербії. Ми співпрацюємо з іншими НУО, які надають гуманітарну та психологічну допомогу та підтримку, і ми підтримуємо контакт з молодіжними організаціями в Україні, збираючи допомогу, якої вони зараз найбільше потребують.
Як партнер УВКБ ООН, БЦПЛ надає безкоштовну юридичну допомогу та консультації всім біженцям та особам, які шукають притулку, зокрема з України, з 2012 року. Ви можете зв’язатися з нами для отримання юридичної допомоги та консультації через наші веб-сайти bgcentar.org.rs і azil.rs , на електронну пошту bgcentar@bgcentar.org.rs і Youth@bgcentar.org.rs, а також через наші профілі в соціальних мережах @ bgcentar (Twitter , Facebook , Instagram ) та @ mladibgcentar (Facebook та Instagram). Основна інформація про права біженців та прохачів притулку доступна за цим посиланням на платформі УВКБ ООН. Вам також можуть стати в нагоді контактні даніКомісаріату у справах біженців та міграції Республіки Сербія та додаткове керівництво БЦПЛ українською та російською мовами. Ми закликаємо всіх підтримати кампанію ADR RA Serbia та надіслати допомогу людям, які були змушені втекти з України, через веб-сайт: www.donacije.rs/projekat/ukrajina-podrska/.
Ми закликаємо сербські установи зробити все можливе для надання гуманітарної допомоги населенню України, підготуватися до можливого припливу біженців із охоплених війною районів, а також надати гуманітарну та будь-яку іншу допомогу державам, що межують з Україною, для запобігання можливим гуманітарним катастрофам у зв’язку з масовим напливом біженців.
]]>Brošura je proistekla iz naše edukativne kampanje na društvenoj mreži Instagram koja je u proteklih par meseci ukazivala na pojmove koja su ključna za postavljanje temelja stabilnog, demokratskog društva i slobodan razvoj svakog pojedinca.
Brošura #UspraviSe! kao i naša kampanja ima za cilj edukaciju i podizanje svesti građana o značaju pitanja koja se tiču ljudskih prava, njihovog uživanja i zaštite.
U brošuri kroz vizuale i tekst približavamo pojmove koji se odnose na to šta podrazumeva vladavina prava, zašto su ljudska prava univerzalna i zašto država mora da ih poštuje i štiti, šta podrazumeva jednakost pred zakonom i pravo na pravično suđenje, koliki je značaj fer i poštenih izbora, šta su diskriminacija i govor mržnje…
Brošura je dostupna na ovom linku.
Online kampanja i brošura #UspraviSe! deo je projekta Unapređenje vladavine prava i kulture ljudskih prava među mladima koji Beogradski centar za ljudska prava realizuje uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji.
]]>Beogradski centar za ljudska prava predstavio je u četvrtak 3. marta na događaju u Medija centru novi godišnji izveštaj o stanju ljudskih prava u Srbiji u 2021. godini. Na predstavljanju izveštaja su govorili Dušan Pokuševski, urednik izveštaja, Ivan Protić, jedan od autora izveštaja, Sonja Tošković, izvršna direktorka Beogradskog centra za ljudska prava, Sofija Mandić iz CEPRIS-a, Lana Avakumović iz organizacije CRTA i Dragana Milovanović iz Disability Rights International (DRI) kao i Danijel Mohseni, politički savetnik u nemačkoj ambasadi u Begoradu.
Ekološki protesti bili su glavni događaji koji su obeležili proteklu godinu, kaže urednik izveštaja „Ljudska prava u Srbiji 2021“ Dušan Pokuševski. Protesta je bilo mnogo u različitim vidovima – od manjih lokalnih do masovnih građanskih demonstracija širom zemlje što, po njegovim rečima, pokazuje da su građani Srbije „svesni svojih ljudskih prava i da znaju da se za njih bore“. On je dodao da međutim za nasilje tokom prošlogodišnjih protesta niko nije snosio odgovornost.
„Ta vrsta nekažnjivosti postala je trend, ako se prisetimo i julskih protesta iz 2020. godine. Postavlja se ozbiljno pitanje ko i na koji način treba da zaštiti građane“, kazao je Pokuševski.
Organizacije civilnog društva i aktivisti za ljudska prava u 2021. godini često su bili meta napada prorežimskih medija, narodnih poslanika, a bilo je i slučajeva ugrožavanja fizičke bezbednosti aktivista za ljudska prava.
Izvršna direktorka Beogradskog centra za ljudska prava Sonja Tošković rekla je da je 2021. godinu i dalje obeležila pandemija koja je uticala na pravo građana na zdravlje i na položaj medicinskih radnika.
„Prošlu godinu je obeležio i utisak da je izvršna vlast bila dominatna u odnosu na druge grane vlasti. Javnih raspava nije bilo ili nije bilo onih suštinskih. Doneto je i izmenjeno dosta zakona. Prošle godine su na meti bila politička i građanska prava, što je razlika u odnosu na 2020. kada su na meti bila ekonomska prava, istakla je Tošković. Ona je rekla da je ipak u oblasti borbe protiv diskiminacije bilo pozitivnih pomaka gde se dobar deo komentara civilnog sektora usvajao.
„Zakon o zabrani diskriminacije je unapređen i dosta je dobar. Međutim, zakon o istoplnim zajednicama nije se našao pred skupštinom. U celom ovom procesu nas je iznenadilo to što se premijerka, koja se javno deklariše kao lezbejka i ima prava koja drugi nemaju, nijednom nije osvrnula na nacrt ovog zakona, koji je bio kritikovan od vadajućih struja“, rekla je Tošković.
Ona je navela i da 8 odsto dece u Srbiji živi u apsolutnom siromaštvu, 24 odsto na liniji siromaštva, a da se preko polovine devojaka iz romske zajednice uda pre navršene 18 godine. „Deca su meta digitalnog nasilja, nasilja u porodici, u školi“, ukazala je Tošković i dodala da su osobe sa invaliditetom višestrurko diskriminisane, kao i da je došlo do buđenja ženskog aktivizma, da su se žene ponovo ohrabrile da procesuiraju slučajeve zlostavljanja. Što se tiče položaja romske zajednice, Tošković je ukazala da se tu ništa nije promenilo na bolje, navodeći da 20 odsto Roma nema ili ima nepravilan pristup vodi za piće, a 14 odsto nema ili ima neredovan pristup električnoj energiji.
Jedan od autora izveštaja, novinar Ivan Protić rekao je da je stanje u medijskog sferi u 2021. godini gore nego u godini pre toga, i da je to trend koji traje 10 godina.
„Fizičkih napada bilo je manje nego u 2020. ali je sve drugo ostalo negativno. Vlast je odbacila sve ocene, čak je premijerka izjavila da su “novinari u nekim zemljama EU ugroženiji nego u Srbiji. Ono što ostaje rak-rana srpske medijske scene su suđenja za ubistvo Slavka Ćuruvije i paljenje kuće Milana Jovanovića nisu završena, a za Milana Pantića i Dadu Vujasinović nisu ni poče“, istakao je Protić.
On je naveo i da se vodi “pravi krstaški rat” protiv medija od strane predsednika države, parlamenta i ostalih koji su bliski režimu, pa su tako od aprila do juna prošle godine novinari u paralmentu u negativnom smislu pomenuti 199 puta.
„Tu veliku ulogu imaju provladini mediji. Po podacima Saveta za štampu, u junu, avgustu i septembru 2021. oni su 50 puta dnevno krišili novinarski kodek. Provladini mediji dobijaju nagrade kroz sufinansiranje medijskih sadržaja. U Nišu je od 69 miliona dinara, čak 80 odsto otišlo onima koji su bliski vlasti, poput medija u vlasništvu sina direktra BIA. Tako je koleginica sa Pinka postala savetnica za medije opštine Grocka sa 125.000 dinara plate mesečno“, naveo je Ivan Protić.
Sofija Mandić iz CEPRIS-a, istakla je da je prošlu godinu obeležio i proces izmene Ustava u delu o pravosuđu, usvajanje teksta ustavnih amandmana u skupštini krajem 2021. i potvrđivanje na referendumu početkom 2022. godine.
„Pored toga, imali smo konstituisanje novih saziva Visokog saveza sudstva i Državnog veća tužilaca, izbor republičkog javnog tužioca i predsednice Vrhovnog kasacionog suda“, podsetila je Mandić i dodala da se i ovaj proces odvijao netransparentno u atmosferi internih izbora, kratkih rokova, pritisaka Ministarstva pravde.
Lana Avakumović iz organizacije CRTA istakla je da je 2021. godinu obeležilo marginalizovanje građana i zanemarivanje javnog interesa tokom izbornih procesa, te da je došlo do urušavanja demokratije. Navela je i da je parlament korišćen u uske političke svrhe, kao i za obračunavanje vlasti sa neistomišljenicima, poput NVO, medija i pojedinih sudija.
„U parlamentu se o opoziciji čak 94 odsto govorilo negativno, a o predsedniku Vučiću nije izgovoreno ništa negativno“, rekla je Avakumović i dodala da je u centralnim vestima na televizijama sa nacionalnom frekvencijom 94 odsto vremen bilo posvećeno vladajućim partijama.
Dragana Ćirić iz Disability Rights International (DRI), organizacije koja je u junu 2021. godine objavila izveštaj “Zaboravljena deca Srbije” o zanemarivanju dece koja žive u institucijama, istakla je da je pandemija imala nesrazmerne posledice za osobe sa invaliditetom koja žive u smeštajnim institucijama.
Naglasila je da ova organizacija nije uspela da dobije broj preminulih u institucijama tokom pandemije. „Srbija ugrozila hiljade ljudi sa invaliditetom. Ova grupa je jedna od najugroženijih što se tiče siromaštva“, istakla je, između ostalog, Ćirić.
Izveštaj „Ljudska prava u Srbiji 2021“ dostupan je na linku OVDE.
Istraživanje, prevod i publikovanje Izveštaja o stanju ljudskih prava 2021. pomoglo je Ministarstvo spoljnih poslova Savezne Republike Nemačke preko ambasade SR Nemačke u Beogradu. Stavovi izneti u Izveštaju ne odražavaju neophodno stavove Ministarstva spoljnih poslova SR Nemačke.
Kako je bilo na predstavljanju izveštaja o ljudskim pravima u Srbiji možete pogledati na ovom linku:
]]>„Mi, Udruženje instituta za ljudska prava (AHRI), kao globalna akademska mreža instituta za ljudska prava, stojimo solidarno sa Ukrajinom i izražavamo ozbiljnu zabrinutost zbog agresije Ruske Federacije na suverenu državu Ukrajinu.
24. februar 2022. godine predstavlja mračan datum za 21. vek. Odluka Ruske Federacije da naruši teritorijalni suverenitet Ukrajine, da ugrozi sudbinu miliona ljudi ukrajinskog i ruskog naroda, predstavlja nesporno kršenje osnovnih načela Povelje Ujedinjenih nacija i neposrednu pretnju brojnim pravilima međunarodnog prava, uključujući i međunarodno pravo ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo. Podsećamo na našu Potsdamsku deklaraciju u kojoj naglašavamo međusobno uzajamno obogaćivanje ove dve oblasti međunarodnog prava.
I Ruska Federacija i Ukrajina su se obavezale da će poštovati Povelju Ujedinjenih nacija, suverenu jednakost svih država članica i član 2, st. 4 Povelje UN, kojim se zabranjuje upotreba sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti drugih država. Obe države su takođe članice Saveta Evrope i OEBS i podležu nizu sporazuma usmerenih na očuvanje mira, bezbednosti i ljudskih prava. Invazija Ruske Federacije na suverenu ukrajinsku teritoriju očigledno je protivno međunarodnom pravu i ugrožava ustrojstvo mira koje je uspostavljeno nakon Drugog svetskog rata i preovlađuje u Evropi ovih poslednjih sedam decenija.
Rusku Federaciju takođe obavezuje sedam osnovnih ugovora UN o ljudskim pravima, kao i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Podsećamo na stav Komiteta za ljudska prava da države članice Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koje su uključene u akte agresije definisane međunarodnim pravom koji za posledicu imaju lišenje života, krše ipso facto pravo na život zaštićeno članom 6 Pakta. Svaki korak koji Ruska Federacija preduzima protiv Ukrajine negira njenu posvećenost poštovanju i zašiti prava civila u Ukrajini i onih u Rusiji koji nisu u mogućnosti da bezbedno izraze protivljenje postupcima svoje vlade. Ova upotreba sile bez presedana i očigledno kršenje Povelje UN, Pariske povelje i Završnog akta iz Helsinkija donose patnju i nesreću Ukrajini i njenom narodu. Zemlji koja je mukotrpno utrla svoj put ka demokratiji. Zemlji koja se 1994. godine odrekla svog nuklearnog arsenala. Zemlji koja je nastojala da osigura mir i prosperitet putem međunarodnih sporazuma i saradnje.
Sve dok Ruska Federacija ne zaustavi ovu akciju, mnogi će životi biti izgubljeni, mnogi će ljudi biti interno ili međunarodno raseljeni, a deci će biti uskraćen pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i bezbednosti. Ukrajinci će izgubiti svoje domove, svoju egzistenciju i svoje pravo na sigurnost. Već su dokumentovani neselektivni napadi na civile i civilnu infrastrukturu.
Kao međunarodna mreža instituta za ljudska prava ne možemo da ćutimo. Oštro osuđujemo oružanu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine. Koristićemo našu mrežu i preduzeti sve akcije koje su nam na raspolaganju da pomognemo građanima Ukrajine.
Pozivamo Rusku Federaciju da odmah obustavi neprijateljstva u Ukrajini. Do tog trenutka, pozivamo Rusku Federaciju i njene oružane snage da poštuju pravila međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava ljudskih prava.
Pozivamo naše vlade i međunarodne organizacije da preduzmu sve korake koje mogu kako bi zaustavile rat i pomogle Ukrajini i njenom narodu. Pozivamo sve relevantne aktere da dokumentuju zločine i kršenja kako bi vinovnici bili pozvani na odgovornost.
Pozivamo rusku akademsku zajednicu i institute za ljudska prava da se bore protiv dezinformacija i da govore istinu kada se argumenti međunarodnog prava zloupotrebljavaju.
Kada mir konačno bude postignut, Ukrajini će biti potrebna podrška sveta, Evrope i svih nas za obnovu. Ne samo fizičkog okruženja, već i vere u vladavinu prava i njene ciljeve da promoviše mir.
Stojimo solidarno sa Ukrajinom, sa našim akademskim kolegama i studentima.“
28. februar 2022.
Saopštenje Udruženja institua za ljudska prava AHRI na engleskom jeiziku dostupno je OVDE.
]]>Godinu za nama obeležili su brojni protesti, štrajkovi i drugi vidovi organizovanja građana čija su prava ugrožena ili povređena kao poslednja mogućnost koja im stoji na raspolaganju. Takođe, 2021. godinu obeležio je i proces izmene Ustava u delu koji se odnosi na pravosuđe koji je okončan usvajanjem teksta ustavnih amandmana krajem godine od strane Narodne skupštine i potvrđivanjem od strane građana na referendumu održanom 16. januara 2022. godine.
]]>