Polje slobodne procene

Polje slobodne procene

Polje slobodne procene je koncept formulisan od strane ESLJP kako bi pomirio potrebu poštovanja Konvencije sa jedne strane i različite društvene, ekonomske političke, moralne i druge okolnosti koje se neizostavno razlikuju među državama članicama Saveta Evrope. Osnovna premisa je da je država potpisnica u boljoj situaciji da proceni koje su mere neophodne za obezbeđivanje poštovanja Konvencije od jednog nadnacionalnog suda za ljudska prava. U tom smislu države uživaju određeni stepen slobodne procene pri preduzimanju mera neophodnih za poštovanje Konvencije. Drugim rečima, s obzirom na to da je vlada jedne države upoznata sa trenutnim sveukupnim stanjem u društvu i u određenom smislu proistekla iz i odražava političku i društvenu realnost određene zemlje (ESLJP je definisao ovu karakteristiku demokratski izabrane vlasti kao „direktni i stalni kontakt sa vitalnim snagama u zemlji“ (videti predmet Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva, predstavka br. 5493/72, presuda od 7 decembra 1976, stav 48) ta ista vlada je najpozvanija da proceni koje mere su svrsishodne i neophodne za konačno poštovanje Konvencije. 

Ipak, polje slobodne procene nije neograničeno. Sud ostaje krajnji arbitar i zadržava pravo da reaguje u slučaju procene da je konkretna država u svojoj proceni prekoračila svoje ovlašćenja i ugrozila prava garantovana Konvencijom onako kako ih Sud vidi. Tako u prednetu Dudgeon ESLJP je našao da uprkos pozivanju vlasti Severne Irske na stroge moralne nazore koji vladaju u tom društvu razlozi vlade nisu bili dovoljni obzirom na dekriminalizaciju muške homoseksualnosti u većini država ugovornica (predmet Dudgeon protiv Ujedinjenog Kraljevstva, predstavka br. 7525/76, presuda od 22. oktobra 1981. godine, stav 60). Prema tome polje slobodne procene predstavlja koncept koji omogućava ESLJP da, sa jedne strane, okupi veliki broj država čije se okolnosti veoma razlikuju i da reguliše pitanja koja često pogađaju srž nacionalne suverenosti i da, sa druge strane, štiti temeljne vrednosti oličene u Konvenciji. Uzrok uvodjenja polja slobodne procene treba tražiti u činjenici da ESLJP ne predstavlja Ustavni ili Vrhovni sud Evrope koji bi bio pozvan da nameće jednoobrazne standarde svim evropskim državama. Naprotiv, ESLJP je samo konačan arbitar u pogledu poštovanja EKLJP. Shodno načelu supsidijarnosti, nacionalni pravni sistem štiti prava predviđena Konvencijom. U tom smislu ESLJP bi imao prevashodno korektivnu ulogu. Polje slobodne procene treba da pomiri funkcionalnost i efikasnost Konvencije i uopšte evropskog mehanizma za zaštitu ljudskih prava sa prirodom ESLJP drugačijom od one snažnog nacionalnog Ustavnog ili Vrhovnog suda. Konačno valja pomenuti da širina polja slobodne procene prevahodno zavisi od okolnosti konkretnog slučaja. ESLJP navodi da polje slobodne procene imaju kako zakonodavac tako i organi, naročito sudski, koji tumače i primenjuju zakone (videti predmet Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva, predstavka br. 5493/72, presuda od 7 decembra 1976, stav 48). Stepen slobodne procene koji uživa država je uzak u slučaju postojanja zajedničkih zakonodavnih rešenja ili prakse u državama ugovornicama. Sa druge strane, on je širok u slučaju nepostojanja zajedničkog imenitelja ili merila u zakonodavstvu ili praksi država ugovornica. Takođe, širina polja slobodne procene zavisi i od prirode prava koje se razmatra i aktivnosti samih podnositelja predstavke.

Na primer utvrđena praksa Suda je da država uživa šire polje slobodne procene po pitanju imovinskih prava od recimo prava na slobodu izražavanja. Slično aktivnosti pojedinca koji se odnose na pitanja od javnog značaja uživaju veću zaštitu ESLJP od pitanja koja nisu u žiži javne debate. Slično, značaj pitanja koje se razmatra za dobrobit pojedinca može imati uticaj na rezonovanje Suda. Polje slobodne procene se primenjuje u slučajevima gde Sud vaga opšte interese, ili interese pojedinaca, naspram interesa podnositelja predstavke. Prema tome polje slobodne procene relevantno je za slučajeve gde Sud primenjuje test proporcionalnosti osim strogog testa proporcionalnosti član 2(2).