U ponedeljak, 27. januara 2025. godine, u Kući ljudskih prava u Beogradu održan je drugi po redu sastanak u sklopu projekta EU4FAST, koji sprovodi Beogradski centar za ljudska prava. Ovaj sastanak organizovan je kao deo implementacije projekta : „Podrška (potencijalnim) žrtvama krijumčarenja migranata i trgovine ljudima (THB)“ u Srbiji koji je deo regionalnog projekta: Podrška EU jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu” (EU4FAST). Ovaj projekat zajednički finansiraju Evropska unija, nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, italijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova i holandsko Ministarstvo inostranih poslova. Međunarodni konzorcijum koji implementira ovaj projekt predvodi Nemačko društvo za međunarodnu saradnju GIZ.
Na sastanku je učestvovalo više od 20 predstavnika državnih institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva, koji su imali priliku da razmene iskustva i diskutuju o ključnim izazovima i mogućnostima unapređenja zaštite i podrške migrantima i potencijalnim žrtvama trgovine ljudima. Pored predstavnika Beogradskog centra za ljudska prava i GIZ-a, u uvodnim obraćanjima učestvovali su gospodin Nenad Simić, Nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i rukovodilac Kancelarije za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima Republike Srbije, i Jelena Živojinović, rukovoditeljka Prihvatilišta ispred Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima Republike Srbije.
Nenad Simić je istakao da je u toku izrada zakona o sprečavanju trgovine ljudima, čije se usvajanje očekuje do juna 2025. godine. Ovim zakonom biće jasno definisane nadležnosti državnih organa i prava žrtava, uključujući saradnju sa civilnim sektorom, obezbeđivanje besplatne pravne pomoći, naknadu štete i formalizaciju statusa žrtava bez obzira na njihovo učešće u krivičnim postupcima. Jelena Živojinović govorila je o slučajevima upućivanja potencijalnih žrtava trgovine ljudima i radne eksploatacije tokom proteklih meseci. Napomenula je da je tokom 2024. godine većina prijavljenih slučajeva dolazila od predstavnika civilnog društva, dok je Beogradski centar za ljudska prava u okviru pružanja besplatne pravne pomoći u azilnim i prihvatnim centrima Komesarijata za izbeglice i migracije identifikovao više od 20 slučajeva sumnje na trgovinu ljudima ili radnu eksploataciju, koji su zatim prosleđeni nadležnim institucijama.
Posebna pažnja posvećena je uticaju novog Pakta o migracijama i azilu, koji je Evropski parlament izglasao u aprilu 2024. godine, a Savet EU zvanično usvojio 14. maja iste godine. Ključne novine koje donosi Pakt predstavila je Jelena Ilić, koordinatorka programa Azil i migracije Beogradskog centra za ljudska prava, dok je diskusija obuhvatila implikacije novih pravila na upravljanje migracijama i azilnim sistemima na Zapadnom Balkanu, uključujući i Srbiju.
Andrijana Miljković, savetnica za pružanje usluga Beogradskog centra za ljudska prava, osvrnula se na prelazna rešenja za ljude iz Ukrajine kojima ističe privremena zaštita, imajući u vidu da Odluka o izmeni i dopuni Odluke o pružanju privremene zaštite raseljenim licima iz Ukrajine u Republici Srbiji važi do marta 2025. godine.
U okviru sastanka predstavljena je i dosadašnja praksa Beogradskog centra za ljudska prava u identifikaciji i upućivanju potencijalnih žrtava trgovine ljudima i radne eksploatacije nadležnim institucijama, kao i napori u jačanju mera za sprečavanje i borbu protiv krijumčarenja migranata.
Ovaj sastanak predstavljao je važan korak ka unapređenju saradnje između ključnih aktera u oblasti migracija i ljudskih prava, pružajući prostor za konstruktivan dijalog i razmenu ideja o budućim koracima u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima. Beogradski centar za ljudska prava nastaviće sa sprovođenjem aktivnosti u okviru projekta EU4FAST, uz posvećenost daljem jačanju zaštite i podrške za najugroženije grupe.